Luke 12

Balisia ata nibieve tumuave.

(Matiu 10.26-27)

1Abu katelahasege ata moagataho seleve keau lohoale molemo neniholisi molemo dai loholu. Ige Iesuu vasohuta au esemu namigevei avoe, “Balisia ata kebia nibieve dua vave. Kebia vavau duave. Isito uvuiabe keau toelalu. Katealemo kebia nibieve tumuave. 2Abu vaveve toela vai mahogovamale keabuna bae umidamo ui. Ige abu hotoe toela loui mahogovamale kebiataeabuna bae umidamo ui. 3Iale la onole vavimo mahogovai loumale ke ataeabuna bae vanimo evisi. Isi oe uvue mulumuluamale keta abuna bae ologomo holahai baita louge ata bahataeabuna evisi.”

Nahi ole vabuhavoi.

(Matiu 10.28-31)

4“Di haokuvuia, di laheho louge evive. Lainaho ata havemale kebia vabugevelive. Keabuna vava unaha haveito abu bae munana havelivebene. 5Isito di la haivei. Dilava igae vabuhavove. Auna au vuvunemo ata havei malevei veneu lahai hodovavesite keve hatuevei.

6“Isito au bae laemo kateale valivebene. Laeau Dilava nimo baluga. Abu ugue ese ada mole malevei voievege ibinaeabena benie kina abuita. Keu ibina baluga holioholinu. Isito Dilavau kebia igaegae nibievema. Isi keu la igaegae kinaenumu ke bahata dodavei hilokaevenu. Iale lainaho vabulahagelive. Ugueau Dilava nimo eseve. Isito laeau nivemo baluga.”

Iesu ivi loui ata haiveveve

(Matiu 10.32-33; 12.32; 10.19-20)

8“Di la namigevege evive. Oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ata dailike ko.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Keu di atalike.’ 9Isito oleuoleu atae vigomo loui kosea, ‘Dau Iesu ke hilokaholinu.’ Ige dana data Dilava anelu kebia vudimo loui kosea, ‘Di ata ke hilokaholinu.’

10“Iale oleuoleu hotoe toela loui di aiohavoge Dilavana toelave ke ulihai. Isito oleuoleu hotoe toela loui Munana Tumute ke aiohavoge Dilavau bae toelave ke ulihalivebene.

11“Ige abu la malevei dubue kosive biae kotaho tige lainaho gasigasiai vabulahalive. Isi mesoho abu la malevei gamanie kosivemo kotaho tige lainaho la hoto louveve ke huhulahalive. 12Kosealemo vani kela Munana Tumutena bae la hoto louveve ke la haivege bae louve.”

Kunaite ata luleleholiale

13Au kateai loui au esemu namigevesege ata moaga kebia vigomo ata moleu hoai loui avoe, “Kosive, no mamau hatialelua di nana namihage au di mamae kunai tasaliai degomole daoi.” 14Ige Iesuu namihai loui avoe, “Ba, di bae la avutie vaveve ke kaovai kunai ke tasalialivebene.” 15Kateai louito namigevei avoe, “Loboe vaveve vamale kebiamo la ebika nenigeveve. Lainaho kunai kebia huhueve moagalive. Kosealemo lana la kunai moaga huhueveliege bae uveve dua seleve valivebene.” 16Iesuu hoto ke loui kemo dovudovue hoto mole loui haivei avoe, “Malaha mole kunai moagate ke vatau duave. Iale keu kemo lovi haevege lovive bahata keau holoeavo dua valu. 17Iale malaha ke valahuu tobalohoge keu huhuai avoe, ‘Dana onole vai. Dana oleve kateai di lovi otovei.’ 18Isi huhuai avoe, ‘Di koseige duave. Di di valahu kobia koievei balugataho unaha houevei. Ilive elike kebiamo di lovi di kunai otovege abu dua vai. 19Dana kateale vaniege di ebia hoesehavoi ue dua vai. Ilive vagana moaga kemo teigeve unaha isi vahaehoai ugei.’ 20Malaha keu vaveve kateale huhuisege Dilavau avuho loui avoe, ‘A keu luleleholinu. Iale ana novae vavi komo hatinela. Isege ataeabuna bae a lovi nehe bevuevei otovemale ke bahata malei.’” 21Iesuu hoto kateale louito ke ihu loui ata namigevei avoe, “Oleuoleu Dilava kunai huhuholisito vatae kunai huhulahai abu omo otovemale keau malaha nehe ke nahate.”

Dilava igae huhulahave.

(Matiu 6.19-34)

22Iesuu kateai louito au esemu namigevei avoe, “Katealemoike di laheho loui kosea, ‘Lainaho la iveve isi ogo vaveve kebia huhu balugagelive.’ 23Kosealemo nahie uveve keu lovi iveve ke evihanu. Isi la uveve keu ogo hatueveve keta evihanu. 24Ugu kebia elegeveve. Keau bululahai valahu houi avuemo lovi lovoi otoveholima. Isito Dilavau kebia nibievei lovi ovema. Iale laeau kebia evigeveale kemo Dilavana la tedaeve dua vai. 25La oleu au uveve ke huhu moaganiege auna oleve kateai au uveve vagana ke mai egetisi. Katealiveu anekianu. 26Vaveve esehame keu laemo anekiasege la osiohoike onobenobe kebia huhueve moagama. 27Isi botoe valavalaeau ulimale vaveveabe kebia elegeveve. Keau lovilahai ogo vaeveholima. Isito di la namigevege evive. Solomoni keu kunai moagate. Isi keu ogoe dua vama. Isito ogove dua keau valavalae dua kebia evigeveholilu. Iale Dilavau kaeagevei nibieve dua vamale kemo la hilokage auna lata nibieve dua vai. 28Valavala keabuna nova uito nivu tutukai gililahage ataeabuna bevuevei mahoevege keabuna uoholisi. Isito Dilavau gadegevei nalieveale ke nahate auna la nalievei ogo laovei. Seleveta auna laheho kateale vai. Isito la evievi keu esevehameanu. 29Iale lainaho lovita eta iveve kemo huhu moagagelive. 30Evieviholimale ata keabulike vatae onobenobe huhu moagama. Isito la Mamau otogoe umale keu laemo onoleu uoholiale ke hilokanu. Iale auna ke laovei. 31Iale lana vasohuta Dilava matamae doga ke humaha kaovai isivive vage auna onobenobe kebia bahata laovei.

32“Iale di esea, lainaho vabulahalive. Laeau moaga holioholilu. Isito Dilavau au isivimo la hoesegeveale laeabuna bae adave vuvunemo uve. 33Iale la kunai ke malei voievei moni ke malei kunaiholimale kebia oveve. Lana kateale vage otogoe la mogamogana tobalohoi ui. Ige keve la kunaina balugage ataeau bae vavoloalivebene. Isege segeleu bae bohilivebene. 34Iale vani bahata la kunaiu umale keve la uvuna ugei.”

Esemue dua isi esemue toela

35“Di hoto mole louge evive. Esemuiau abu ogo vai abu lameba hanei abu kosive hemei umale ke nahate la vaveve hoesegevei la kosive hemei uve. Kosealemo kosiveabeu abu mole holoeveale keve tiale hoilahai lohoma. Iale auna lohoniege udaha hamage abuna solekavesite avuho udaha alavoi. 37Esemuiabe keau abu vaveve gadehavoi nita hemei ualemo kosiabe kena lohoniege velemai elegevege abuna vahaeholahai. Ige kosiveabena namigevege abuna uguiavosege auna au ogo vukai tiniege abuho vasiai ovege abuna isi. 38Mesoho auna vavie vigomo o vae alalamita lohoge esemuiabe keabuna nita uliege elehai vahaeholahai. 39Katealemo ko huhulahave. Mesoho oe biageu vavoloe atau lohoveve vani ke auna hilokai nita uniege vavoloe ata keu bae ovemo vavoloalivebene. 40Iale lata nita uve. Kosealemo Atae Eseu lohoveve vani ke lana hilokaholisege auna bae lohoi.”

Evievite isi evieviholiale esemu

(Matiu 24.45-51)

41Au kateai louge Bitau namihai loui avoe, “Kosive, ana no unahahoike ke louma. Emena ata kobiatahoike a ke louma.” 42Ige Iesuu avuho loui avoe, “Oleuoleu evievi ata holisi kemo lulelelahale kebiahoike di ke lounu. Iale balugavena abuho louge abuna ove ke nalisi bae esemu degomoleta nalievei lovi ovegei. 43Isege kosivevena tiniege tota hoilahai lohoniege esemuveu lovie dua vale ke elehai vahaehove vai. 44Iale seleveta di la namigevema. Kosivevena au esemu ke ebagemage kena kunaive bahata nalievei. 45Isito kosivevena haeavamole tige esemuvena huhuai kosea, ‘Keu bae solekai loholivebene.’ Isi kateai au kosive esemu degomole havei lovi baluga isi e toela ige kinavena luleleholisi. 46Iniege vani mole kosiveveu lohoveve ke hilokaholisege auna lohoniege esemu ke elehai hamai lovive kemo iomage auna tiniege evievi ata holioholiale kebiahi ui.

47“Keu kosive ke isivi hilokanu. Isito isiviholinu ke valiho. Katealemo auna bae vatehani baluga malei. 48Isito esemu olena au kosive isivi hilokaholisito vaveve toela vaniege auna vatehani esehame malei. Kosealemo Dilavau lulele isi vuvune baluga ata olete bia oveime isiviale keau abuta kemo lovi baluga vai. Isito lulele isi vuvune eseve ata olete bia oveime isiviale keau kemo lovi eseve vai.”

Abu Iesu vavevemo mole tasalievelu.

(Matiu 10.34-36)

49Iesuu tota loui avoe, “Dana lohoniege vata ko mahoi aiohavoi. Isito di isiviale aike vene ke beige au lahai. 50Gabie dana babatiso ni molete vai. Iale di isiviale vatehani ke solekai mage au uoholisi. 51Iale la huhuige ataeau molehi ue dua valihonike di vatae lohonu. Ba, di kateho lohoholinu. Isito ataeau mole tasalievehoike di kove lohonu. 52Iale novae vani komo ese bahata ada mole keabuna mole tasalievei. Abuita igaeta keabuna ivi mole. Isege abuita keabuna ivi mole. Moleabuna di ata holisege moleabuna di aiohavoi. 53Iale mamuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu mamuvu aiogevesege neinuvu abuna abu ese aiogevesege eseabe abuna abuta abu neinuvu aiogevei. Isege maivu abuna abu maivu aiogevesege maivuabe abuna abuta abu maivu aiogevei.”

Vanie vaveve elehai lulelelahai.

(Matiu 16.2-3)

54Iesuu kateai au esemuho louito ata bahata namigevei avoe, “La vaveve keu koseanu. Lana vaniu dobamale keve elehage goeu lohoge lana loui kosea, ‘Venina lohoi.’ Ige auna lohoi. 55Isi lana elehage helukana seloeatae lohoge lana loui kosea, ‘Vanina vuvuneai.’ Ige auna vuvuneai. 56Isito laeau loboe ataea. La vata elehai otogo elehai lulelelahalu. Isito laeau aike laemo lohoveve ke hilokaholilu.”

La bahoe hoesehavoveve deiada

(Matiu 5.25-26)

57“Osiohoike laeau la ebika hoesegevei vaveve dua kaovaholilu. 58Iale mesoho malaha moleu isiviale la malevei kotaho tige vasohuta avuti igaetoai la vaveve ke kaovai hoesehavove. Iale lana kateale vaholige la bahoena la malevei kotamale atae tai. Ige kotae ata kena la malevei bukate ovege abuna la malevei dibulae hanavei. 59Iale di la namigevei. Laeabuna dibulae uliege ke ibina vahatugeto abuna bae la iovei.”

Copyright information for KPX